E2: Potencijali javnih prostora
U sklopu Edukacije 2: Potencijali javnih prostora, održana su 3 predavanja s prikazom domaćih i inozemnih primjera kvalitetno osmišljenih javnih prostora koji potiču društveni, turistički, gospodarski i kulturni razvoj sredine u kojoj se nalaze.
Održana su 3 predavanja:
Predavanje 2.1. Važnost javnih prostora za turizam Čakovca sa stajališta stručnjaka za turizam (Jasenka Kranjčević, dr.sc., dipl.ing.arh.)
Predavanje 2.2. Važnost javnih prostora sa sociološkog stajališta (Helena Zečar Lajtman, dipl. prof. fil. isoc.)
Predavanje 2.3. Javni prostor – Što je javni prostor, kako utječe na svoje korisnike i kako korisnici utječu na njega? (Silvija Pranjić, dipl.ing.arh.)
Vrijeme: ponedjeljak, 26.02.2018., u 9:30 sati, Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec
Arhitektica Jasenka Kranjčević s Instituta za turizam obrazložila je što turiste zanima u javnim prostorima, te postavila pitanje mogu li i manja mjesta osnažiti svoj turistički potencijal kroz bolju turističku ponudu u smislu stalnih sadržaja, manifestacija, uređenih prostora.
Profesorica Helena Zečar Lajtman dotakla se teme suvremene tehnologije i pojačane virtualne umreženosti zbog kojih je komunikacija licem u lice smanjena, a pojedinci se zatvaraju u vlastite prostore te je kao glavni zadatak navela održavanje javne funkcije javnih prostora.
Kroz tri različite priče iz Hrvatske, arhitektica Silvija Pranjić prikazala je neke od složenih odnosa javnih prostora i njihovih korisnika: Kvalitetni javni prostori privlače korisnike; Korisnici mijenjaju javni prostor kontinuirano kroz povijest prema vlastitim potrebama; Bez korisnika, javni prostor prestaje postojati. Na primjeru filmskog opusa Jacquesa Tatija pojašnjeno je kako je odnos korisnik – javni prostor često prisutan te se koristi kao tema i u drugim medijima.
Učenicima je zadan prvi zadatak, od skupljenih fotografija i opisnih doživljaja nastat će zajednički plakat kao pregled njihovih najdražih prostora i doživljaja, a u sljedećim zadacima analizirat ćemo odabrane javne prostore ne samo doživljajno već i analitički.
Literatura za daljnja istraživanja:
- Bruno Zevi: Znati gledati arhitekturu
- Peter Zumthor: Misliti arhitekturu