ZELENA OAZA / KRAJOBRAZ

IDEJA

Na livadi uz nasip Trnave na čakovečkom jugu, zapadno od postojećih tenis terena i sprava za vježbanje, osmišljen je novi javni prostor, zelena oaza. Zelenu oazu čine velike drvene klupe slobodno raspoređene u grmlju, orijentirane prema nasipu, te pravilan raster od 9 novozasađenih stabala s ovješenim mrežastim ležaljkama.

ISTRAŽIVANJE I REALIZACIJA

Mikroambijent zelene oaze upotpunjen je izborom biljaka raznovrsnih boja, mirisa i izgleda, promjenjivih tijekom godišnjih doba.

Stablo likvidambra (Liquidambar styraciflua) u jesen stvara lijepu kompoziciju lišća crvene, zelene i žute boje, a malolisna lipa (Tilia cordata) ima vrlo mirisne cvjetove. Od ukupno 9 stabala u pravilnom rasteru 3 x 3 komada na razmaku od 8 metara, njih 7 su stabla likvidambra, a 2 stabla lipe.

Odabrane vrste grmlja i trava su sibirski drijen (Cornus alba ‘Sibirica’), pjegavi javor (Aucuba japonica) i pampas trava (Cortaderia selloana). Osim kolorističke raznolikosti, navedeno grmlje formira i različite oblike. Pampas formira veće volumene tankih trava koje lepršaju na vjetru, a krajem ljeta dobivaju cvjetove složene u metlice. Sibirski drijen ima zelenkasto-bijelo lišće koje zimi pada i otkriva zanimljivo crveno granje, dok pjegavi javor u svim godišnjim dobima zadržava zeleno lišće prošarano bijelim pjegama.

   

Prije sadnje odabranih vrsta biljaka, učenici Graditeljske škole Čakovec i njihovi mentori, geodeti Lovro Gradišer, Željko Kontak i Danijel Vinko, izradili su geodetske podloge postojećeg stanja za prostor zelene oaze te iskolčili pozicije novozasađenih stabala, grmlja, ali i klupa i ležaljki.

Slijedio je iskop bagerom nakon čega su učenici krenuli sa sadnjom grmlja i stabala. Pravilan način sadnje objasnili su im radnici GKP ČAKOM-a i krajobrazni arhitekti Martin Geček i Jura Vrbanec.

 

 

STAZA KOD ELEKTRE / KRAJOBRAZ

IDEJA

Postojeću stazu koja od zgrade Elektre preko pružnog prijelaza i žutog mostića vodi do južnog Čakovca svakodnevno koristi veliki broj pješaka i biciklista, te predstavlja vrlo važnu vezu sjever-jug. Problem ove staze za sve njene korisnike je nedostatak hlada duž cijele staze (na duljini većoj od 200m) i njena monotonost. 

Sadnjom drvoreda s južne strane zgrade Elektre pružit će se potrebni hlad, naročito tijekom ljetnih mjeseci.

ISTRAŽIVANJE I REALIZACIJA

Odabrana vrsta stabla za drvored uz zgradu Elektre je poljski javor klen (Acer campestre), koji može narasti i do 20m visine, a punu visinu dostiže za 10-20 godina. Deset stabala sadi se na međusobnom razmaku od 10m, te tvori drvored duljine cca 100m.

Prilikom iskapanja zatečen je građevinski materijal poput armature, betonskih temelja, opeke, te je bio potreban veći iskop kako bi se dodala nova zemlja i omogućio rast stabala.

Hvala ČAKOM-u na pomoći pri sadnji!

Voditelji i asistenti: Martin Geček, mag.ing.kraj.arh.; Jura Vrbanec, mag.ing.kraj.arh.; radnici GP ČAKOM; Lovro Gradišer, dipl.ing.geod.; Željko Kontak, mag.ing.geod. et geoinf.; Danijel Vinko, univ.bacc.ing.geod. et geoinf.; Silvija Pranjić, dipl.ing.arh.; Blanka Levačić, dipl.ing.arh.; Aleksandra Klarić, dipl.ing.arh; prof. Kristina Žižek, dipl.ing.arh;
Vrijeme: rujan – studeni 2018.